11 lip

Engipedia Layers Manager PRO, dodatak (add-in) za Revit®

Ukratko, ovaj dodatak služi da bi ste:

  • označili materijale i debljine slojeva u zidovima u Revit®-u
  • izradili tablice materijala i debljina slojeva u zidovima u Revit®-u
  • izvezli materijale i debljine slojeva u zidovima iz Revit®-a u Excel ili CSV

Sad, zamijenite riječ “zidovi” u rečenicama iznad s: podovi, krovovi, stropovi, podloge i temeljne ploče.

ZAINTERESIRANI STE?

Add-in možete besplatno isprobati na Autodesk® App Storea (trial od 30 dana)

Read More

11 lip

Engipedia Structural Layers, dodatak (add-in) za Revit®

Engipedia Structural Layers aplikacija je dodatak za Revit® s kojom se mogu izvlačiti nosivi slojevi (slojevi konstrukcije) iz slojevitih konstrukcija u Revit®-u: zidova, podova i temeljnih ploča.

Jedinstveni radni postupak ove aplikacije vam omogućuje da izvučete konstrukciju iz zidova i ploča u Revit®-u. Nakon što je konstrukcija izvučena, model se može korisiti kao model nosive konstrukcije ili kao referenca za izradu planova oplate u arhitektonskom Revit® modelu.

Update 2023-05-11: Dostupna je nova verzija (v1.1.23.0501) koja podržava Revit 2024 i pet nižih verzija. Korekcija manjih bug-ova i manja poboljšanja korisničkog sučelja.

Add-in je dostupan na Autodesk® App Store.

Ovaj dodatak za Revit® radi u nekoliko koraka (faza):

  1. Analizira trenutne tipove zidova i ploča u modelu (Walls i Floors kategorije). Temeljne ploče (Structural Foundations kategorija su zapravo ploče (Floors) u kategoriji “Structural Foundation”, ali u principu to je ista stvar).
  2. Tipovi koji se ne smatraju dijelovima nosive konstrukcije (nemaju kvačicu “Structural Material” niti na jednom sloju u jezgri presjeka nosive konstrukcije)  će se prikazati na zelenoj pozadini u tablici.
  3. Tipovi sa samo jednim nosivim slojem su prikazani na plavoj podlozi u tablici. Plavo su nosivi tipovi.
  4. Tipovi koji imaju jedan nosivi sloj u jezgri, ali imaju i drugih slojeva su prikazani na bijeloj podlozi u tablici. To su tipovi s kojih se može “oguliti” višak slojeva tako da ostane konstrukcija.
  5. Korisnik u desnoj tablici određuje (kvačicama) iz kojih tipova će se izvući konstrukcija, odnosno, kojim tipovima će se ukloniti svi slojevi koji nisu nosivi.
  6. Nakon što se alat pokrene, krajnji rezultat će biti model s jednoslojnim nosivim zidovima i pločama. Sve ostalo se može ugasiti/sakriti ili obrisati ručno.

Alat će odabrati samo tipove koji imaju bar jedan nosivi sloj u jezgri. Nosivi sloj je onaj koji ima uključenu kvačicu “Structural Material” u popisu slojeva.

Tipovi koji imaju nosivi sloj i druge slojeve koji nisu nosivi će biti prikazani u tablici na desnoj strani sučelja alata. Po zadanim postavkama (po defaultu) će svi ti tipovi biti označeni (kvačicom) što znači da su predviđeni za “čišćenje” od slojeva. Korisnik može ukloniti kvačicu s tipa za koji ne želi da aplikacija “očisti” od slojeva.

Klikom na neki tip u lijevoj ili desnoj tablici (svejedno je) će se u tablici na dnu sučelja prikazati kompozicija odabranog tipa sa svim slojevima i drugim osnovnim informacijama.

Ta donja tablica ima značajku da se direktno iz aplikacije može postaviti da li je neki sloj nosiv ili ne (uključiti ili isključiti kvačica u stupcu “Structural Material”. Ova promjena će automatski ažurirati gornje tablice.

Kad se klikne na tipku “Change Selected Types” (promijeni odabrane tipove), aplikacije će pokrenuti postupak izmjene svih tipova u desnoj tablici koji su označeni/odabrani (imaju uključenu kvačicu). Krajnji rezultat je da će nosivi sloj tih tipova ostati na istom mjestu u modelu, ali neće više imati ostale slojeve.

Na ovaj način se dobiva model konstrukcije kao konačni rezultat.

UPOZORENJE: alat će promijeniti model drastično. Uvijek se može napraviti “Undo”, ali da bi se osigurali od mogućeg gubitka rada ili neželjenih rezultata, savjetujemo da pratite sljedeći radni postupak:

  1. Spremite svoj model (arhitekture) kao novi model s novim nazivom.
  2. Na tom novom modelu pokrenite Engipedia Structural Layers alat kako bi ste izvukli slojeve konstrukcije zidova i ploča.
  3. Spremite model.
  4. Nastavite raditi na tom novom modelu konstrukcije ili ga referencirajte (“Linkajte”) u originalni model (arhitekture).
  5. Uporabom filtera i drugih opcija vidljivosti elemenata možete prikazivati i koristiti model konstrukcije.

Ostale značajke:

Alat će za promjenu svakog tipa dodati posebni unos u UNDO meni tako da se sve može poništiti tip po tip.

Kod “čišćenja/guljenja” tipova, alat može automatski staviti kvačicu na “Structural” u svakoj instanci svakog tipa kojeg obrađuje. Ovo se može isključiti u postavkama alata (kartica “Settings).

Ako je potrebno, alat može također prikazati i promijeniti tipove s 0 instanci (promijenite postavku da prikazuje tipove s 0 instanci u postavkama).

Klikom na naredbu “Update Structural Checkboxes” alat će ažurirati sve instance zidova i ploča koji imaju bar jedan sloj označen kao “Structural Material” tako da će im upaliti kvačicu na parametru instance “Structural” (ovo kasnije obično služi za filtriranje kod prikaza nosivo/nenosivo).

Add-in je dostupan na Autodesk® App Store.

23 srp

Najčešća Revit® i BIM pitanja

U ovom blogu ću odgovoriti na neka česta pitanja koja sam do sad dobio o Revit-u i BIM-u. Cilj je da na njih odgovaram iskreno, iz iskustva, neovisno i bez skrivenih interesa.

Ako imate pitanje koje ovdje nije napisano, slobodno nam ga pošaljite putem emaila s kontakt stranice ili putem društvenih mreža:

Linkedin

Facebook

Twitter

Možete se također pretplatiti na naš newsletter.

 

Što je to Revit?
Revit je softversko rješenje američke kompanije Autodesk®, poznatije po svom programu AutoCAD®.

Revit je 3D parametrički softver za BIM projektiranje u građevinarstvu i Autodesk®-ov glavni softver za BIM (Building Information Modelling = modeliranje informacijskog modela građevine) – sažeto rečeno: Autodesk®-ova-a okosnica BIM-a u visokogradnji.

Pročitajte više o Revitu ovdje.

Kolika je cijena Revit-a? Koliko košta Revit?

Nove licence Revit-a se kupuju po korisniku i to samo u obliku najma, Autodesk® je ukinuo mrežne i trajne licence.

Cijene najma 1 licence za 1 godinu za 1 korisnika su:

Sve navedene cijene su bez PDV-a.

Na višegodišnji najam se obično dobije neki popust. Navedene cijene su okvirne i mijenjaju se ovisno o tečaju kn/EUR. Pri određenim akcijama je moguće dobiti dodatne popuste, ovisno o proizvodu.

Da li mogu kupiti trajnu licencu Revit®-a?

Ne. Nove licence Revit®-a se kupuju po korisniku i to samo u obliku najma, Autodesk® je ukinuo i mrežne i trajne licence.

Međutim, moguće je kupiti staru trajnu licencu od nekog tko ju ima, iz doba prije nego je Autodesk® ukinuo mogućnost kupnje trajne licence. Npr.  ako neka firma ima trajnu licencu Revit®-a (ili više njih), od njih je moguće kupiti tu licencu i tako vi možete imati trajnu verziju. Ukoliko su oni cijelo vrijeme plaćali tzv. “održavanje” (eng. Maintenance), moguće da su na zadnjoj verziji Revit®-a (Revit® 2021 u trenutku pisanja ovog teksta) tako da, teoretski, možete dobiti najnoviju verziju Revit-a kao trajnu licencu.

Ako kupite takvu licencu i nastavite plaćati održavanje (eng. “Maintenance”), imat ćete svake godine pravo na novu (trajnu) verziju Revit®-a. Ukoliko se plaćanje održavanja u bilo kojem trenutku prekine (ili prekinulo), više se ne može pokrenuti i ostajete na onoj verziji za koju ste zadnje platili održavanje.

Nažalost, ne znam kolika je cijena održavanja trajne licence, to svakako ovisi da li je sam Revit (jeftinije), ili je u paketu softvera (dosta skuplje).

Kako je u Revit®-u raditi u usporedbi s Autocad-om i 3D Autocad-om? Da li je Revit® teži od AutoCAD®-a?

Što se tiče samog korištenja programa, ne možemo govoriti koji program je “teži” za korištenje. Najlakše vam je koristiti onaj program kojeg najbolje poznajete. Revit® je možda teži u početku, kad počnete raditi na “pravom” projektu jer morate puno toga naučiti odjednom.

Bitno je naglasiti da su AutoCAD® i Revit® dva potpuno različita softverska alata koji se koriste potpuno drugačije jer im je logika drugačija. Autocad je digitalna crtaća daska, dakle crtate, tj. radite isti posao kao da crtate na papiru. I to je to. Većini ljudi se Autocad čini “lakši” za naučiti jer već znaju “crtati”, i teoretski s desetak naredbi možete reći da “znate” Autocad: line, polyline, delete, move, copy, trim, extend, layer.

Revit® je alat namijenjen upravo za modeliranje 3D modela, u kojemu su nacrti i druge vrste prikaza samo posljedica (derivati) 3D modela. 3D BIM model nije ništa drugo nego baza podataka = pojednostavljeno rečeno: serija međusobno povezanih tablica. Tablica količin (Schedule) u Revit®-u, ili tlocrt, ili presjek su samo drugačiji načini gledanja u tu bazu podataka. Naravno, u Revit®-u također imate 2D crtanja, npr. dorada detalja, ali u neusporedivo manjoj mjeri nego u AutoCAD®-u, gdje se SVE mora nacrtati. Iz mog iskustva rekao bih da je Revit® lakše naučiti i znati nego Autocad. Također, rekao bih da Revit® morate daleko šire i dublje poznavati nego Autocad da bi postigli jednaku produktivnost, a to je ono što ljude plaši i odbija u početku. Naravno, kad postignete taj nivo, vaš rad je daleko plodonosniji: dobivate (uvijek točne) nacrte, količine, lakše je predstaviti dizajn (imate 3D), lakše je koordinirati struke itd.

Ako govorimo samo o 3D modeliranju, Revit® je definitivno daleko jednostavniji (i brži) za rad nego AutoCAD® 3D.

Da li je Revit® pogodan za sve razine projekata?

Da. Ovo je često pitanje, i odgovor je jednostavan. Sve se može napraviti u Revit®-u, jedino što vas može ograničiti je vaše znanje i dovitljivost, ali softver k’o softver, radi što mu kažete. Ima pametnijih i manje pametnih rješenja (govorim o automatizmu), ali bilo da se radi o idejnom, glavnom ili izvedbenom projektu, sve se može napraviti.

Ono što je pravo pitanje jest, da li je Revit® prikladan softver za mene i moj posao? Jer, ako npr. radite radioničke nacrte čelične konstrukcije, ima puno boljih (i skupljih) alata za to i bit ćete puno produktivniji. Ako radite izvedbene projekte armature, za to vam treba full Revit® i dodatak (add-in) za produktivnost, ima i drugih alata koji su specijalizirani i možda bolji za takvu namjenu. Ako radite procesnu industriju, električne proračune, sheme, naftovode, ceste, uređenje okoliša (hortikulturu) itd. Revit® vjerojatno nije alat za vas.

Ali ako govorimo o arhitekturi, građevini, strojarstvu, vodovodu i odvodnji, elektrotehnici, protupožarnoj zaštiti i automatici u visokogradnji, da, Revit je pogodan za sve razine projekata. To ne znači da vam neće trebati niti jedan drugi alat, ali Revit kao osnovni alat za BIM je dovoljan alat za suradnju i razradu svih razina projekata u visokogradnji.

Kako izgleda suradnja različitih struka u BIM-u?

BIM se često pogrešno tumači da svi rade u jednom modelu. To je pogrešno iz više razloga:

  • nije praktično (različite firme, različiti ljudi s raznim razinama znanja, drugačiji načini rada i pristupa poslu),
  • pitanje upravljanja pravima i odgovornostima,
  • ograničenje tehnologije,
  • i drugo.

Suradnja struka u BIM-u se odvija na način da se najprije mora organizirati posao. Za to obično služi tzv. BEP (BIM Execution Plan), odnosno, plan izvršenja BIM projekta. Organizacija uključuje, između ostalog, i vrste softvera te njihove verzije, koji će sve modeli postojati i tko je za njih odgovoran, kako se ti modeli povezuju i razmjenjuju. Priča je jako duga i široka, ali idemo se koncentrirati na bit.

Za suradnju različitih struka na BIM projektu potrebno je podijeliti posao po odgovornostima, npr. zna se koji model i što sve u njemu radi arhitekt, što radi građevinar, što radi strojar, što radi električar i tako redom. Svi ti modeli se međusobno razmjenjuju, ili putem servera (ako su svi ti suradnici (ili većina) u istoj firmi), ili putem neke druge platforme za razmjenu (cloud rješenje). Svaka struka može imati i više od jednog modela, naravno. Također, ponekad se model određene struke, ili dio model još dalje razrađuje u nekom prikladnijem alatu, npr. imamo čeličnu konstrukciju u Revit®-u, služi nam za projektiranje, koordinaciju, količine i sl., ali se razrada radioničke dokumentacije tog istog čelika radi dalje (ili paraleleno) u programu Tekla Structures ili sl.

Modeli se međusobno povezuju (“linkaju”, “xref”-aju) i takvim preklapanjem nastaje tzv. sveobuhvatni BIM model, koji je u principu uvijek sastavljen od više BIM modela. Ako se na projektu koriste različiti BIM alati, a najčešće da, onda za međusobno preklapanje modela između različitih alata koristimo IFC format datoteke.

Naravno, ovisno o fazi projekta i poslu koji se radi, ne moraju postojati ili nužno preklapati svi modeli svih struka, recimo u idejnoj fazi nećemo imati sve navedene modele svih struka, ali opet ovisi i o vrsti projekta o kojoj se radi. Za koordinaciju ćemo preklopiti najčešće sve modele, ali ne uvijek, opet, ovisi o situaciji.

Dakle, skraćeno BIM suradnja = više preklopljenih/vezanih/zavisnih modela za različite struke i svrhe.

Koliko vremena treba da se nauči Revit®?

Ovo je pitanje na koje je teško odgovoriti jer je odgovor jako individualan. Naredbe u Revit®-u se mogu naučiti kroz tečaj od 10-20h. To je tek zagrebana površina.

Možemo smatrati da imamo neko znanje Revit®-a, nakon uspješnog rada (od početka do kraja) na 1 do 3 projekta, naravno, ovisi o vrsti i veličini projekata.

Ako svakodnevno radite u Revit®-u, već nakon godinu dana možemo smatrati da ste iskusni Revit® korisnik.

Neke glavne grupe znanja Revit®-a bi bilo poznavanje područja:

  • Osnovno modeliranje Revit® elemenata, crtanje detalja, izrada dokumentacije, tablica.
  • Izrada osnovnih parametričkih familija, oznaka i jednostavnije parametrike.
  • Naprednije modeliranje Revit® elemenata i manipulacije grafikom, korištenje Dynama, ugnježdavanje familija.
  • Organizacija i upravljanje Revit® projektom.
  • Napredno znanje izrade Revit® familija.
Da li se u Revit®-u mogu raditi detalji?

Ovo je jedno od najčešćih pitanja kolega arhitekata, a odgovor je jednostavan: Da.

Mogu se raditi detalji, čak i na bolji/pametniji način nego u Autocad-u ili nekim drugim alatima. Zašto? Zato jer za izradu detalja u Revit®-u možemo korisiti dva načina, “obično” 2D crtanje (Drafting View), te 2D docrtavanje i nadopunjavanje konteksta izvučenog iz 3D modela. Detalje je, naravno, najbolje raditi na ovaj drugi način gdje se dio modela izvuče kao kontekst, a ostatak se docrta ručno jer želimo izbjeći nepotrebni “overmodelling”. Kontekst će poslužiti također i za čitanje kota (visinskih ili dužinskih), materijala i njihovih svojstava i sl. Svaka promjena će biti reflektirana i u tom detalju, s tim da trebamo paziti da prilagodimo detalj novom stanju, osim u slučajevima kad su detalji relativno jednostavni pa možemo sve dijelove međusobno “zaključati” tako da im se promjene prate automatski.

Revit® ima sve alate potrebne za crtanje detalja, linije, šrafure, skrivanje elementa i područja, linije za termoizolaciju, ponavljajuće nizove 2D elementa, oznake itd.

Također, u Revit®-u je u detalje moguće dodavati bilo kakve 2D familije koje u sebi imaju određene podatke, čime ti detalji postaju inteligentni, konzistentni i napunjeni informacijama. Također, alat “Keynote” omogućuje dodavanje opisa iz baze opisa koju sami kreirate i mogu se koristiti na više projekata/prikaza/detalja istovremeno ili sukcesivno.

Da li je moguće gasiti slojeve zidova u Revit®-u?

Ako smo zidove napravili kao “Compound Wall”, što znači da smo u tipu zida definirali više od jednog sloja, odgovor je: NE.

Nije moguće ugasiti slojeve zida u Revit®-u jer ti slojevi zapravo ne postoje. Da vam objasnim logiku kako Revit® stvara zidove kad ih se modelira:

Korisnik povlači liniju u tlocrtu koja predstavlja duljinu zida.

Iz drugih parametara, Revit® zna koliko je visok zid, gdje mu je dno, a gdje vrh.

Revit® kreira pravokutnih duljine tlocrtne crte i visine jednake ovim drugim parametrima.

Iz tog pravokutnika Revit® izvlači ekstruziju okomito na ravninu pravokutnika, debljine jednake ukupnoj debljini svih slojeva.

Ako dodajemo otvore, vrata, prozore ili koristimo “Edit Profile” alat na odabranom zidu, Revit® mijenja oblik navedenog pravokutnika, a time i bazu za navedenu ekstruziju.

To je Revit® zid. Obični 3d volumen koji nastaje kao ekstruzija.

Slojevi su samo trik koji Revit® koristi kad je zid presječen u 2D ili 3D prikazu (pogledu) i oni u stvarnosti ne postoje kao zasebni 3D entiteti. Zato ih nije moguće ugasiti.

Ono što je moguće napraviti jest koristiti opciju/alat Parts kojom natjerate Revit® da zid razbije u više 3d elemenata, koje sad možete paliti/gasiti/skrivati/otkrivati. Imajte samo na umu da alat Parts, tj. element razbijen u “partove” baš ne poštuje trenutni izgled (pozicije) slojeva, što znači da stvari neće biti spojene kako su bile spojene prije razbijanja u “part-ove”, na nekim mjestima će trebati ručno “povlačiti” krajeve, spajati itd. te uvijek paziti kod raznih promjena da se te promjene provjere kakav su učinak imate na “part-ove”.

Nisam neki fan naredbe “Parts”, smatram da je nepouzdana i ima (još uvijek) previše bug-ova i nepredvidivih ponašanja da bih je bez problema preporučio.

Ako govorimo o planu oplate, o tome u nekom od sljedećih odgovora na pitanje.

Koja je razlika između Revit®-a i Revit®-a LT?

Revit® ili “full Revit®” i Revit® LT su isti alati što se tiče korištenja, sučelja, formata datoteka itd.

Međutim, među njima postoji značajna razlika u funkcionalnostima i to bi trebali znati prije nego se odlučite koji alat kupiti. Ono što uvijek savjetujem je, ako ste već na svi na “LT-u”, uzmite najmanje jedan “full Revit®” za ured.

Popis svih razlika između Revit® i Revit® LT-a možete vidjeti na ovoj poveznici, ja ću istaknuti samo nekoliko najbitnijih:

  • Revit® LT je prvenstveno namijenjen arhitektima i tehničarima koji izrađuju familije, nema alate za druge struke
  • Za Revit® LT ne možete instalirati nikakve Add-in-ove jer nema otvoreni API
  • U Revit® LT-u ne možete raditi View Filters u Visibility/Graphic Overrides, ali ih može koristiti (ne vide se i ne mogu se mijenjati u LT-u) ako su izrađeni u full Revit®-u
  • Revit® LT nema Worksharing, Clash Detection, Shared coordinates
  • Model-in-place naredbu je moguće koristiti samo u kategoriji Walls
  • Revit® LT je više od 5 puta jeftiniji od full Revit®-a
Da li mogu sam raditi svoje Revit® familije?

Da. Ovo je često pitanje početnika kojima su familije i njihova izrada velika enigma. Ovisni su o gotovim familijama koje nalaze u Autodesk® bazi familija koja se instalira zajedno s Revit®-om, ili o familijama koje pronađu na internetu.

Naravno da familije možete izmijeniti ili napraviti svoje familije “iz nule”. Izrada familija je zapravo vrlo jednostavna, jednostavnija nego izrada Autocad DWG blokova, i zahtjeva puno manje vremena za učenje. Ono što je komplicirano su naprednije parametričke familije koje često (gotovo uvijek) zahtjevaju ugnježdavanje, povezivanje parametara, formula i dr.

Vezano za tu temu, korisno je pročitati sljedeće članke:

Što je to Revit® familija?

Što su to Revit® kategorije?

Koje vrste Revit® familija postoje i njihova hijerarhijska struktura

Ako želite raditi familiju, počnite odavde: Kako krenuti u izradu Revit® familije

Da li Revit® ima/koristi layere (slojeve)?

Ne. Revit® nema sustav layer-a (slojeva) kao neki drugi programi.

Umjesto toga, Revit® koristi sustav kategorija i podkategorija. Popis kategorija možete pronaći ovdje, i on je fiksan. Kategorije nije moguće mijenjati, brisati ili dodavati. Svaki Revit® element (familija) pripada nekoj kategoriji. Pri izradi familija je moguće promijeniti kategoriju, ali nije moguće sve pretvoriti u bilo što, npr. nije moguće familiju iz kategorije vrata (eng. Doors) prebaciti da bude u kategoriji sastavnice (eng. Titleblock) jer to nema smisla. Ali vrata (Doors) mogu postati kategorija prozor (Windows) ili stup (Structural Columns) mada i ovo zadnje nema smisla, ali može, jer su to sve kategorije 3d objekata.

Podkategorije je moguće dodavati, mijenjati i koristiti po volji, npr. ako imamo familiju prozora, ta familija je u kategoriji prozori (Windows), ali možemo bez problema reći da stakla pripadaju u neku našu podkategoriju kategorije Windows, npr. “Stakla” ili “Glass”, okvir prozora pripada u podkategoriju “Okvir” ili “Frame” itd.

Kako dobiti/izraditi plan oplate u Revit®-u?

Revit® je prikladan alat za izradu planova oplate, rekao bih čak da je jedan od boljih alata za taj posao. Zašto? Zato jer je moguće bez problema namjestiti prikaze da gledam ploču “odozdo”, izrađivati prevaljene presjeke, preklapati ih preko tlocrtnih prikaza, kotirati visinski i dužinski (ovi podaci se čitaju iz modela, nema “ručnog” računanja kota ili upisivanja).

Moguće je izraditi bilo koju vrstu familija otvora, niša, otvora u ploči, pločice za ugradnju i dr. te ih koristiti u projektu.

Moguće je vrlo detaljno, jednostavno i točno “detaljirati” tamo gdje je potrebno.

Ono što su loše strane izrade planova oplate u Revitu su:

  • Nije moguće uhvatiti (eng. Snap) prevaljenog presjeka na njegovo precizno mjesto ako ga prije toga zarotiramo za 90°.
  • Prikaz stepenica stubišta nije moguće dobiti kad ploču gledamo “odozdo”, ali za to postoji rješenje.
  • Nije moguće ugasiti nenosive slojeve zidova u arhitekturi i dobiti “čisti” beton, već treba koristiti neku drugu metodu: modelirati slojeve zidova odvojeno, modelirati poseban građevinski model konstrukcije (ovo je ispravan način, ali zahtjeva promjenu hrvatskog “mindseta”), razbijati slojevite konstrukcije u “parts” ili nenosive slojeve prikazati sivo.
Koji program je bolji, Revit® ili Archicad®?

Bolji je onaj u kojem vi znate bolje raditi.

Meni je bolji Revit® (očito), ali vas potičem da isprobate oba i usput nađete nekog tko koristi Archicad pa neka vam odgovori što misli o:

  • Izradi prilagođenih objekata za Archicad, GDL.
  • Izradi i korištenju terena u Archicad-u.
  • Veličini datoteke Archicad projekta.
  • Baratanje staklenim stijenama.
  • Skrivanju linija nadvoja kad on ne postoji, npr. otvor u zidu za prozor do ploče iznad.
  • Podešavanju vidljivosti i izgleda (crta) elementa posebno za svaku vrstu prikaza (tlocrt, presjek, pogled, 3d).
  • Kako radi Snap na većim modelima?
  • Da li se iz jedne točke može napraviti promjena nekog tipa elementa, npr. prozora i vrata u cijelom modelu, ali da smo sigurni da smo promijenili sve elemente i da je točno.
  • Što misle o auto-join feature kad je situacija malo kompliciranija i model nije baš precizno nacrtan?
  • Kako radi alat Align?
  • Kako se rade detalji u Archicad-u?

Naravno, Archicad ima i puno odličnih značajki, navest ću samo neke:

  • Dobar za početnike jer ima dosta toga predviđeno za početak (Library), ali problemi nastaju kasnije kad vi želite nešto što nije predviđeno, pa to morate isprogramirati.
  • Relativno brzo i glatko radi, bar na onome što sam ja isprobao.
  • Možete ugasiti nenosive slojeve konstrukcije (Revit® (2024) ovo ne može).
  • Možete koristiti BIMx, odličan za prezentiranje i pregled modela.

Revit® se koristi na cca. 46% BIM projekata, (Archicad na 15%) zato jer je fleksibilan, pokriva više struka, brzo se uči, logičan je i korisnici lako mogu dobiti ono što u njemu inače ne postoji: evo primjer iz iskustva, koristite Revit® LT koji u sebi nema mogućnost izrade instalacija grijanja, hlađenja, ventilacije, vodovoda, odvodnje, elektrotehnike. Nema problema! Moguće je izraditi familije (Revit® objekte) koji će zaobići sva ova ograničenja i raditi sve to bez problema. O tome, nadam se, malo više nekom budućom prilikom. Revit® je stvarni 3D alat, dakle, sve što promijenite u Revit® modelu je odmah vidljivo u svim drugim prikazima jer su svi nastali iz tog 3D-a. Ima otvoreni API, mogu se za njega programirati alati i funkcionalnosti koje inače nema. Ili poboljšavati postojeće. Ima Dynamo koji je potpuno besplatan s gomilom besplatnih skripti i ljudi voljnih pomoći. Kad smo kod ljudi, da, Revit® ima ogromni community, na svako pitanje je vrlo lako moguće dobiti odgovor jer je sigurno netko već imao sličan ili isti problem. Postoji gomila besplatnih resursa za učenje, vježbanje i izradu modela. Familije (parametričke korisničke Revit® objekte) je moguće lako raditi. Podešavanje prikaza je izuzetno fleksibilno i moćno. Uvijek sve možete izvesti u DWG format u layere kako mu zadate.

Ono što je u Revit®-u loše je što je relativno skup (ali uvijek postoji LT opcija). Skupo je raditi kolaboraciju (Worksharing) preko Autodesk®-ovog BIM 360 Design clouda. Kod velikih modela se zna usporiti (sporo “vrti”). Nije moguće spremiti u nižu verziju. Sistemske familije su dosta ograničene i zaključane, bilo bi bolje da ih nema itd. Ali i te negativne strane se mogu iskoristiti za zbijanje šala na račun Revit®-a.

U videu ispod možete pogledati dobru analizu i usporedbu oba softvera:

Ako imate pitanja za Revit®, možda nešto nisam spomenuo, uvijek nam ih možete poslati i dobiti odgovor ovdje, iskreno i bez uvijanja.

06 lip

Dynamo: Kako izraditi modelske linije u Revit®-u pomoću koordinata iz Excel-a

Ako imate mnogo koordinata u proračunskoj tablici u Excelu ili u nekom drugom tabličnom obliku, vrlo je lako upotrijebiti snagu Dynama da biste „uvezli“ te koordinate u Revit®.

U našem primjeru koristit ćemo x, y, z koordinate za izradu modelskih linija unutar Revit® projekta.

Postoje dva načina za pristup ovom problemu:

  1. Koordinate predstavljaju kontinuirane točke (kao „polyline“)
  2. Postoje parovi koordinata, a svaki par predstavlja jednu liniju

Read More

09 svi

Revit® trikovi #2

Trikovi kod rada na projektnom Revit® modelu

 

1. Kako promijeniti ponašanje privremenih kota u Revit®-u

Pri modeliranju elemenata, Revit® će predložiti i staviti privremene kote pomoću kojih se elementi mogu postaviti precizno.

Ako Temporary Dimension Lines (privremene kote) „skaču“ (snap) na reference koje smatrate pogrešnima, uvijek možete provjeriti postavke i postaviti mjesta na koja preferirate da privremene kote „skaču“ (snap).

 

2. Zadani Revit® predložak za kreiranje IFC fajla

Kada „linkate“ (povežete) IFC u Revit®, dogode se dvije stvari:

  1. Da bi stvorio model od IFC datoteke, Revit® odabere prvi (1.) Revit® predložak smješten u File > Options > File Locations
  2. Revit® kreira RVT datoteku iz tog IFC modela i sprema ju na isto mjesto (mapu/direktorij) gdje je IFC datoteka, s istim nazivom datoteke kao IFC.

Linkani (povezani) IFC (zapravo je to Revit® fajl nastao iz IFC-a) može se pronaći u Manage Links prozoru na kartici IFC gdje se može ponovo učitati ako je novija IFC datoteka (pod istim imenom) spremljena u IFC folder. Ponovno učitavanje (reload) znači ponovno stvaranje linkane (povezane) Revit® datoteke.

Da biste smanjili veličinu i vrijeme učitavanja IFC datoteke, preporučuje se kreiranje zasebnog Revit® IFC predloška, koji sadrži bitne postavke, kao što su debljine linija, uzorak linija, Object Styles i jedan (1!) level. Ovaj predložak mora biti prvi na popisu predložaka u Revit®-u, tako da Revit® upravo njega koristi kad učitava IFC model u projekt.

 

3. Promijenite zadanu referencu (level) od Cable Trays, Pipes, Ducts, Conduits bez pomicanja elemenata

Velika je stvar ako imate cijele sustave modelirane u Revit®-u, a shvatite da oni trebaju biti vezani na neki drugi level. Kod točkastih elemenata (poput svjetiljki ili električnih uređaja) to nije veliki problem, ali ako imate cijevi ili druge, gore navedene elemente s popisa, koji su linearni te također imaju pad, u velikoj ste nevolji. Revit® će vam dopustiti da promijenite level za te elemente, ali će ih onda staviti na novi level i zadržati „pomak“ (offset) RELATIVNO u odnosu na novi level.

Da bi promijenili level za koji se lijepe elementi, a zadržali iste APSOLUTNE koordinate, koristite besplatnu Dynamo skriptu koju sam napravio u ovu svrhu (ispod je link na članak s detaljima o tome kako radi):

Kako promijeniti referencu Revit familije bez pomicanja elementa

 

4. Kako napraviti tablicu s više Revit® kategorija (multi-category) tako da sadrži i sistemske kategorije po izboru

Multi-category Schedule u Revit®-u neće prikazati instance sistemskih familija i ovu značajku ne možemo koristiti za sistemske Revit® familije.

Da bismo napravili tablicu sa sistemskim familijama, koristimo Multi-Category Material Takeoff Schedule u Revit®-u. Sljedeća slika prikazuje primjer tablice iz nekog projekta arhitekture (poredano (Sort) by Category, a parametar Show All Instances stavljen na false).

Ali, što ako nam trebaju samo stropovi, podovi, krovovi i zidovi?

Dakle, trik je dodati jedinstveni zajednički parametar samo onim kategorijama koje želite imati zajedno u schedule, a zatim filtrirati prema pravilu “parameter exists”.

Dodajmo zajednički parametar nazvan “Layered”, neka bude tipa yes/no (logički). Bit će dodan samo u gore navedenim kategorijama (prvo ga kreirajte u svojoj Shared Parameters datoteci – mora biti Shared Parametar):

Konačno, ako taj parametar dodamo u schedule i filtriramo pravilom “Parameter exists”, naša tablica će imati samo tražene kategorije, vidi sliku ispod:

Postoje dva trika koja nisu očita:

  1. Ne možete dodati parametre u kategorije familije kroz dijaloški okvir Revit schedule Fields. Morate ići na Manage > Project Parameters.
  2. Parameter exists” filtar dostupan je samo za Shared parametre.

 

5. Kako usporediti tipove zidova, podova, stropova ili krovova i naći duplikate u Revit®-u?

Pronalaženje duplikata slojevitih tipova u Revit®-u nije lako s obzirom da su slojevi kod slojevitih tipova definirani s više različitih postavki odjednom:

  • Je li sloj unutar jezgre (core)?
  • Funkcija sloja
  • Materijal sloja
  • Debljina sloja
  • Je li sloj konstruktivni materijal (Structural)
  • Može li sloj biti varijabilne debljine?
  • Može li se sloj omotavati?

Zidovi imaju mogućnosti omotavanja na otvorima poput vrata i prozora (Wrapping at Inserts) i omatanje na krajevima (Wrapping at Ends).

Ako zanemarimo sve tipske parametre koji mogu činiti razliku između jednog ili drugog tipa, možemo usporediti slojevite instance pomoću Engipedia Layers Manager alata (od verzije 1.1.) i Multi-Category Material Takeoff tablice iz prošlog trika

Na primjer, postavimo opcije Engipedia Layers Manager dodatka ovako:

Dodatak će stvoriti usporedni niz koji sadrži samo funkciju svakog slojevitog tipa. Isti princip može se koristiti za pronalaženje elemenata s istim materijalima, iste debljine ili bez obzira na debljinu i druga svojstva sloja.

Tablica ispod prikazuje primjer sa svim slojevitim tipovima koji imaju jednaku strukturu polja “Function”. Ako su prikazani zajedno (bez ovog sivog proreda) to znači da su jednaki po zadanom kriteriju.

 

Trikovi kod izrade Revit® familija

 

6. Spremanje familije kao predloška (template) za buduće takve familije

Revit® koristi sljedeće ekstenzije datoteka:

  • .rvt – Revit® project file – datoteka Revit® projektnog modela
  • .rte – Revit® project template file – datoteka Revit® predloška
  • .rfa – Revit® family file – datoteka Revit® familije
  • .rft – Revit® family template file – datoteka predloška za Revit familiju

Iz Revit®-a možete spremiti sve vrste ekstenzija datoteka osim ekstenzije rft. Da biste dobili datoteku s rft ekstenzijom, morate je spremiti kao Revit® familiju (.rfa) i samo promijeniti ekstenziju u .rft. Jednostavno.

Zašto je ovo korisno? Pa, možete postaviti familiju sa svojim parametrima, debljinama linija, uzorcima linija, uzorcima ispunjavanja, materijalima, Object Styles, podkategorijama i drugima opcijama, zatim ju spremiti kao familiju i koristiti ju kao predložak za buduće familije da uštedite vrijeme i budete konzistentni.

Ako svoj predložak za familiju (rft datoteku) spremite na standardnu lokaciju (path) za datoteke predložaka familija (vidi postavke pod File > Options > File Locations), na primjer:

C:\ProgramData\Autodesk\RVT 20xx\Family Templates\English\

bit će dostupna svaki put kad kreirate novu familiju. (u putanji postavite RVT verziju i jezik onako kako je na vašem računalu)

 

7. Zadajte fiksnu (nepromjenjivu) vrijednost parametra u Revit® familiji

Trik za zadavanje vrijednosti parametra u Revit® familiji čija se vrijednost ne može promijeniti od strane korisnika se postiže formulom sljedeće sintakse:

IF((1 = 1), "Ovdje ide fiksna vrijednost",  "Bilo koja vrijednost")

Imajte na umu da to neće raditi za parametre čija se vrijednost ne može postaviti formulama, na primjer materijali.

Bitno je znati da ako ovakav parametar izradite kao tipski parametar, on će imati istu vrijednost za sve tipove familije.

Također, morate koristiti (1=1) u zagradama jer će vam Revit® izbaciti  “Invalid Formula” grešku ako u Family Editor-u koristite 123 456 789,00 postavku za oblikovanje mjernih jedinica (u dijalogu Units).

 

8. Formulom u Revit® familiji odredite da li je broj paran ili neparan

U Revit® familiji, ako želite testirati je li neki broj „n“ paran ili neparan, možete koristiti sljedeću formulu:

if(roundup(n/2) = rounddown(n/2), "paran", "neparan")

Trik je u tome što će funkcija zaokruživanja na veći ili manji broj zaokružiti broj različito kad je broj različit od cijelog broja.

Na primjer, za n=3:

  • roundup(3/2) = roundup(1.5) = 2
  • rounddown(3/2) = rounddown(1.5) = 1
  • 1 ≠ 2  (1 nije jednak 2) što znači da je broj neparan

 

Na primjer, za n=4:

  • roundup(4/2) = 2
  • rounddown(4/2) = 2
  • 2=2 – što znači da je broj paran

 

Također možete koristiti parne / neparne matematičke funkcije da biste utvrdili je li broj paran, neparan, cijeli ili točno pola.

U Revit®-u, na primjer, kosinus funkcija može pokazati da li je broj paran ili neparan (budući da je kosinus parna funkcija):

if (cos(n * pi (ili 180°)) = 1, "paran", "neparan")

Dodatni trik je u tome da vam i kosinus, i sinus, mogu reći da li je nešto točno pola ili cijeli broj, na primjer:

if (cos(n * pi (ili 180°)) = 0, "točno pola", "nije polovica")
if (sin(n * pi (ili 180°)) = 0, "cijeli broj", "nije cijeli broj")

* pi ili 180° ovisi o vašim postavkama jedinica kuta u dijalogu Revit® Project Units.

 

9. Kako postaviti View Range u Revit® Family editor-u

Znate li da je moguće koristiti prozor View Range i u Revit® Family Editor-u također?

Trik je u tome da morate kliknuti na naziv prikaza u Project Browser-u, a ne na prazan prostor unutar prikaza. Na taj način, kada je odabran naziv prikaza, dobit ćete sva povezana svojstva prikaza u dijalogu sa svojstvima (Properties Panel), pogledajte sliku i pratite brojeve 1, 2, 3:

Također, u 3D prikazima Revit® Family Editor-a (“uređivača familija u Revit®-u”?), imate i Crop Box (3D okvir/kutija za izrezivanje prikaza) dostupan, ali on uglavnom ne funkcionira kako bi trebao, ali zgodno je znati da postoji.

 

10. Ne možete pomaknuti objekt u Revit® familiji? Cut/paste to same place

U Revit® familiji postoji problem kada pokušavate micati objekte famijije gore/dolje ili u bilo kojem drugom smjeru koji uključuje kretanje gore/dolje, bez obzira na to da li vam je uključena kvačica u “Constrain” ili ne (vidi sliku ispod, dio na slici gore lijevo).

Na primjer, slika ispod prikazuje situaciju kad se element u familije ne može premjestiti prema gore, iako je Constrain postavljen na „false“ (nema kvačicu), a i miš (kursor) je usmjeren prema gore čime pokazujemo smjer u kojem objekt želimo “odvući”. Revit omogućuje samo kretanje lijevo / desno u pogledu sprijeda (Front View).

Da bi ste riješili ovaj problem, odaberite (selektirajte) objekte u familiji, izrežite ih (naredba Cut na Modify kartici) i zalijepite (Paste) ih na isto mjesto, a zatim ponovo pokušajte postupak naredbom Move:

Sada je familija odvojena (detached) od svega na što je bila vezana i može se premjestiti u bilo kojem smjeru.

Koristite ovaj trik pažljivo, uzimajući u obzir zadane parametre i setove kote.

 

Nadam se da ste naučili nešto novo, ako jeste, molimo vas da komentirate u odjeljku s komentarima!

Ako već niste, pročitajte i Revit trikovi #1

26 sij

Meme

Živcira vas Revit®? Pokušajte se opustiti s malo Revit® / BIM humora.

Napomena: Cijela poanta ove stranice je da se malo ispušemo, ne da uvrijedimo ili omalovažavamo nekoga ili nešto.

Ako vas samo jedan od memea nasmije, ispunili smo svoj cilj ovdje! 🙂

S vremenom ćemo dodavati još memea pa svakako provjerite tu i tamo za nove objave.

 

engipedia tim
Read More

07 sij

Revit® trikovi #1

Projektni model

 

1. Zoom-to-object

U 3D-u je moguće natjerati Revit® da napravi zoom-to-selection bez posebnog dodatnog alata (add-ina). Potrebno je kliknuti na neki objekt (instancu) pa kliknuti na Revit® View Cube – Revit® će zumirati na taj objekt (instancu).

2. Promjena host-a vrata / prozora

Promijeniti host (domaćina?) vrata, prozora ili drugog “hostanog” elementa bez ponovnog namještanja pozicije je jednostavno: Klik na instancu vrata, napraviti “Copy” (Ctrl+C), obrisati ili pomaknuti stari zid (brišu se sve instance “host-ane” u tom zidu. Izmodelirati novi zid. Napraviti “Paste > Aligned to same place”.

Ovo koristimo u situacijama kad imamo npr. napravljen jedan zid kroz više etaža i želimo ih drugačije preraspodijeliti (podijeliti), međutim, želimo i da otvori (vrata, prozori i drugi “hostani” elementi) ostanu isti i na istoj poziciji.

3. Precizno namještanje presjeka (Section-a)

U Revit®-u nije moguće povući presjek, a da se on hvata (snap-a) za objekte. Ovo predstavlja problem u situacijama kad nemamo ortogonalni model pa presjek trebamo poravnati s nečim kosim. Section (presjek) se doduše hvata (snap-a) za referentne ravnine (Reference Plane), za Osi (Grids) i razine (Levels) iako je ovo zadnje relativno beskorisno.

Rješenje za izradu točno poravnatog kosog presjeka jest da se najprije povuče “Reference Plane” (koji se može snap-at) i potom po njemu se povuče (“nacrta”) presjek. Jednak rezultat se dobiva i pomoću osi (Grid-a) s obzirom da je Grid samo specijalni oblik Reference Plane-a.

Ukoliko koristite Revit® 2019 ili noviji, on ima već ima ugrađenu značajku koja vam omogućuje poravnavanje oznaka presjeka s drugim elemenetima modela.

4. “Orient to View” pomoću “View Cube”

Kad smo u 3D Revit® prikazu, vrlo je jednostavno provjeriti što nam određeni 2D prikaz prikazuje, npr. presjek ili tlocrt. Provjeru radimo tako da napravimo desni klik mišem na “View Cube” i u padajućem izborniku odaberemo “Orient to View” te u daljnim izborima odaberemo željeni prikaz, Floor Plan, Section, Elevation ili 3D View.

Ako npr. odaberemo neki presjek (Section), Revit® će na stvoriti “Section Box” (reznu kutiju?) koja će biti točno postavljena tako da prikazuje obuhvat koji se vidi i u tom presjeku.

Ako odaberemo jedan od 3D prikaza, Revit® će postojeći 3D prikaz orijentirati točno prema odabranom 3D prikazu što nam je zgodo kad na list slažemo kompoziciju različitih 3D prikaza (npr. rastavljeni prikaz građevine i sl.). Pritom treba imati na umu da svi 3D prikazi imaju isto mjerilo, kako bi na papiru (na Sheet-u) bili jednake veličine.

5. Rotacija prikaza na listu (Sheet-u)

Revit® prikazi su “usjevereni” na papiru određivanjem projektnog sjevera u Revit®-u (Revit® Project North). Ovo može predstavljati problem pri ispisu kad želimo neki pogled (View) prikazati orijentiranog drugačije. Rješenje je u pogledu koji se nalazi na listu (Sheet-u) uključiti “Crop View” opciju, te “Crop Region Visible”. Nakon toga kliknuti na Crop Region i pomoću alata Rotate okrenuti prikaz u željenom smjeru. Ovo je moguće učiniti i direktno sa Sheet-a, ali se mora “ući” u prikaz (double-click na View).

6. Navis view za Navisworks

Prilikom povlačenja Revit® modela u program Navisworks®, moguće je izabrati opciju (N > Options > File Readers > Revit) da Navisworks povuče nešto što se zove “Navisworks view”. Navisworks® view je 3D prikaz u Revit®-u čije ime počinje riječju “Navis”.

Ovo je bitno iz razloga što se u tom Revit® prikazu može uključiti i isključiti vidljivost samo onih elemenata koje želimo vidjeti kasnije u Navisworks®-u. Ukoliko imamo u tom prikazu uključen prikaz Part-ova, u Navisworks opcijama je potrebno uključiti i povlačenje Partova, opcija “Convert construction parts”.

Familije

 

7. “Not a Reference” Reference Plane

Kad je u pitanju izrada ili dorada Revit familija, jedna od najvažnijih stvari koje je potrebno znati, a tiče se referentnih ravnina, je njihovo postavljanje na “Not a Reference”. Savjet je, nakon što se pokrene naredba za crtanje referentne ravnine, prije prvog klika u grafički prozor, najprije postaviti ju na “Not a Reference” u Properties pod svojstvom “Is Reference”. Tako će sve buduće referentne ravnine u toj familiji po defaultu biti postavljene na “Not a Reference”.

Zašto je to bitno?

Kad ravnina nije reference (ima postavljeno svojstvo “Is Reference: Not a Reference”), onda kote pri kotiranju familije u projektnom modelu neće hvatati za takve reference (npr. ako imamo prozor, kod kotiranja nas možda zanima jedino sredina, lijevi i desni rub, a ne i debljine svakog šprljka i tko na što još).

Kad ravnina nije reference, i na nju je, u family editoru, postavljena kota s instance parametrom, onda se u projektu neće pojaviti oni dupli trokutići za ručno razvlačenje parametra duljine. Parametar je tada moguće promijeniti jedino upisom vrijednosti parametra. Ponekad to želimo, ponekad ne. Ako želimo te trokutiće (najčešće samo na jednoj strani), opcija je postaviti Reference Plane da bude bilo što osim “Not a Reference” i kotirati instance parametrom.

8. “Subcategory” objekta u familiji

Svako tijelo u Revit® familiji, nastalo nekom od metoda izrade (Sweep, Extrusion, Revolve itd.) može biti u svojoj pod-kategoriji. Zadano je da je u istoj kategoriji kao i familiji. Hipotetska situacija, ako radimo familiju armiranobetonskog stupa, taj stup će biti u kategoriji “Structural Columns”, međutim, samo 3D tijelo može biti u nekoj izmišljenoj pod-kategoriji kategorije “Structural Columns”, npr. “Betonski stupovi” ili “Concrete” ili “Concrete Columns”. Ovime dobivamo dodatne mogućnosti izgleda grafike svih elemenata u toj podkategoriji putem “Object Styles” dijaloga u projektnom modelu, npr. da nam betonski elementi u presjeku imaju deblju liniju nego čelični ili drveni nosivi elementi.

Slika ispod: selektirani objekt u family editoru po defaultu ima Subcategory postavljen na None.

Slika ispod, u Object Styles dijalogu u family editoru, preko tipke “New” možemo stvarati dodatne podkategorije unutar kategorije familije:

Slika ispod, odabranom tijelu u family editoru možemo postaviti novu podkategoriju, kojom možemo kasnije upravljati u projektnom modelu putem Object Styles ili Visibility/Graphic Overrides.

9. “Split Face” i “Paint” naredbe u familijama

Jedan od načina ušteda u broju poligona je i korištenje značajki, tj. naredbi Split Face i Paint u familija. Nalaze se na Modify kartici, pod grupom Geometry.

Naredba “Split Face” nam omogućuje 2D podjelu neke plohe na više dijelova kojima možemo dodijeliti različiti materijal. “Paint” naredba nam služi za “bojanje” određenih ploha u neki drugi materijal, bez obzira da li je ploha podijeljena naredbom “Split Face” ili ne. Padajući izbornik naredbe “Paint” ima i naredbu “Remove Paint” za uklanjanje “obojanih” materijala.

Zgodna stvar je da ove dvije naredbe rade i u familijama, što znači da, ukoliko želimo ili trebamo neki drugi materijal, ne moramo radi njega modelirati dodatni element samo da bi smo mu dodijelili “Material” svojstvo.

10. Ponavljajući 2D uzorci kao model hatch u familijama

Ukoliko u familijama imate potrebu za 2D uzorcima koji se ponavljaju, npr. crte, rešetke, kose crte i sl., umjesto korištenja naredbe “Array” koja je relativno komplicirana, guši familiju jer ju je potrebno jako zaključati i izračunavati, bolja alternativa je korištenje ugniježdene (“nest-ane”) 2D Detail Item familije koja ima u sebi Model Fill Pattern (ili Modelski Hatch).

Npr. na primjeru tlocrtnog simbola ormara, odjeća je napravljena kao dva modelska hatcha: https://www.engipedia.com/warehouse/revit/revit-2015/simplified-closet-box/
10 srp

Kako rotirati Revit® familiju u bilo kojem smjeru

Svi mrzimo Revit poruku “Can’t rotate element into this position.” (eng. Ne mogu rotirati element u ovaj položaj) kad pokušamo rotirati element u “zabranjeni” smjer.

Recimo da baš morate rotirati element u položaj u kojem vam Revit ne dopušta. Postoji jednostavno rješenje, ali uključuje stvaranje dodatne familije.

Za primjer uzet ćemo familiju knjiga s uključenim parametrom “Always Vertical” (eng. Uvijek vertikalno). Nema veze, ne trebamo ga isključiti. Read More