Najčešća Revit® i BIM pitanja

Revit je 3D parametrički softver za BIM projektiranje u građevinarstvu i Autodesk®-ov glavni softver za BIM (Building Information Modelling = modeliranje informacijskog modela građevine) – sažeto rečeno: Autodesk®-ova-a okosnica BIM-a u visokogradnji.

Pročitajte više o Revitu ovdje.

Nove licence Revit-a se kupuju po korisniku i to samo u obliku najma, Autodesk® je ukinuo mrežne i trajne licence.

Cijene najma 1 licence za 1 godinu za 1 korisnika su:

• Revit LT – cca. 4200 kn/god.
• Revit – cca. 20 400 kn/god.
• AEC collection – cca. 25 000 kn/god.

Sve navedene cijene su bez PDV-a.

Na višegodišnji najam se obično dobije neki popust. Navedene cijene su okvirne i mijenjaju se ovisno o tečaju kn/EUR. Pri određenim akcijama je moguće dobiti dodatne popuste, ovisno o proizvodu.

Ne. Nove licence Revit®-a se kupuju po korisniku i to samo u obliku najma, Autodesk® je ukinuo i mrežne i trajne licence.

Međutim, moguće je kupiti staru trajnu licencu od nekog tko ju ima, iz doba prije nego je Autodesk® ukinuo mogućnost kupnje trajne licence. Npr.  ako neka firma ima trajnu licencu Revit®-a (ili više njih), od njih je moguće kupiti tu licencu i tako vi možete imati trajnu verziju. Ukoliko su oni cijelo vrijeme plaćali tzv. “održavanje” (eng. Maintenance), moguće da su na zadnjoj verziji Revit®-a (Revit® 2021 u trenutku pisanja ovog teksta) tako da, teoretski, možete dobiti najnoviju verziju Revit-a kao trajnu licencu.

Ako kupite takvu licencu i nastavite plaćati održavanje (eng. “Maintenance”), imat ćete svake godine pravo na novu (trajnu) verziju Revit®-a. Ukoliko se plaćanje održavanja u bilo kojem trenutku prekine (ili prekinulo), više se ne može pokrenuti i ostajete na onoj verziji za koju ste zadnje platili održavanje.

Nažalost, ne znam kolika je cijena održavanja trajne licence, to svakako ovisi da li je sam Revit (jeftinije), ili je u paketu softvera (dosta skuplje).

Što se tiče samog korištenja programa, ne možemo govoriti koji program je “teži” za korištenje. Najlakše vam je koristiti onaj program kojeg najbolje poznajete. Revit® je možda teži u početku, kad počnete raditi na “pravom” projektu jer morate puno toga naučiti odjednom.

Bitno je naglasiti da su AutoCAD® i Revit® dva potpuno različita softverska alata koji se koriste potpuno drugačije jer im je logika drugačija. Autocad je digitalna crtaća daska, dakle crtate, tj. radite isti posao kao da crtate na papiru. I to je to. Većini ljudi se Autocad čini “lakši” za naučiti jer već znaju “crtati”, i teoretski s desetak naredbi možete reći da “znate” Autocad: line, polyline, delete, move, copy, trim, extend, layer.

Revit® je alat namijenjen upravo za modeliranje 3D modela, u kojemu su nacrti i druge vrste prikaza samo posljedica (derivati) 3D modela. 3D BIM model nije ništa drugo nego baza podataka = pojednostavljeno rečeno: serija međusobno povezanih tablica. Tablica količin (Schedule) u Revit®-u, ili tlocrt, ili presjek su samo drugačiji načini gledanja u tu bazu podataka. Naravno, u Revit®-u također imate 2D crtanja, npr. dorada detalja, ali u neusporedivo manjoj mjeri nego u AutoCAD®-u, gdje se SVE mora nacrtati. Iz mog iskustva rekao bih da je Revit® lakše naučiti i znati nego Autocad. Također, rekao bih da Revit® morate daleko šire i dublje poznavati nego Autocad da bi postigli jednaku produktivnost, a to je ono što ljude plaši i odbija u početku. Naravno, kad postignete taj nivo, vaš rad je daleko plodonosniji: dobivate (uvijek točne) nacrte, količine, lakše je predstaviti dizajn (imate 3D), lakše je koordinirati struke itd.

Ako govorimo samo o 3D modeliranju, Revit® je definitivno daleko jednostavniji (i brži) za rad nego AutoCAD® 3D.

Da. Ovo je često pitanje, i odgovor je jednostavan. Sve se može napraviti u Revit®-u, jedino što vas može ograničiti je vaše znanje i dovitljivost, ali softver k’o softver, radi što mu kažete. Ima pametnijih i manje pametnih rješenja (govorim o automatizmu), ali bilo da se radi o idejnom, glavnom ili izvedbenom projektu, sve se može napraviti.

Ono što je pravo pitanje jest, da li je Revit® prikladan softver za mene i moj posao? Jer, ako npr. radite radioničke nacrte čelične konstrukcije, ima puno boljih (i skupljih) alata za to i bit ćete puno produktivniji. Ako radite izvedbene projekte armature, za to vam treba full Revit® i dodatak (add-in) za produktivnost, ima i drugih alata koji su specijalizirani i možda bolji za takvu namjenu. Ako radite procesnu industriju, električne proračune, sheme, naftovode, ceste, uređenje okoliša (hortikulturu) itd. Revit® vjerojatno nije alat za vas.

Ali ako govorimo o arhitekturi, građevini, strojarstvu, vodovodu i odvodnji, elektrotehnici, protupožarnoj zaštiti i automatici u visokogradnji, da, Revit je pogodan za sve razine projekata. To ne znači da vam neće trebati niti jedan drugi alat, ali Revit kao osnovni alat za BIM je dovoljan alat za suradnju i razradu svih razina projekata u visokogradnji.

BIM se često pogrešno tumači da svi rade u jednom modelu. To je pogrešno iz više razloga:

• nije praktično (različite firme, različiti ljudi s raznim razinama znanja, drugačiji načini rada i pristupa poslu),
• pitanje upravljanja pravima i odgovornostima,
• ograničenje tehnologije,
• i drugo.

Suradnja struka u BIM-u se odvija na način da se najprije mora organizirati posao. Za to obično služi tzv. BEP (BIM Execution Plan), odnosno, plan izvršenja BIM projekta. Organizacija uključuje, između ostalog, i vrste softvera te njihove verzije, koji će sve modeli postojati i tko je za njih odgovoran, kako se ti modeli povezuju i razmjenjuju. Priča je jako duga i široka, ali idemo se koncentrirati na bit.

Za suradnju različitih struka na BIM projektu potrebno je podijeliti posao po odgovornostima, npr. zna se koji model i što sve u njemu radi arhitekt, što radi građevinar, što radi strojar, što radi električar i tako redom. Svi ti modeli se međusobno razmjenjuju, ili putem servera (ako su svi ti suradnici (ili većina) u istoj firmi), ili putem neke druge platforme za razmjenu (cloud rješenje). Svaka struka može imati i više od jednog modela, naravno. Također, ponekad se model određene struke, ili dio model još dalje razrađuje u nekom prikladnijem alatu, npr. imamo čeličnu konstrukciju u Revit®-u, služi nam za projektiranje, koordinaciju, količine i sl., ali se razrada radioničke dokumentacije tog istog čelika radi dalje (ili paraleleno) u programu Tekla Structures ili sl.

Modeli se međusobno povezuju (“linkaju”, “xref”-aju) i takvim preklapanjem nastaje tzv. sveobuhvatni BIM model, koji je u principu uvijek sastavljen od više BIM modela. Ako se na projektu koriste različiti BIM alati, a najčešće da, onda za međusobno preklapanje modela između različitih alata koristimo IFC format datoteke.

Naravno, ovisno o fazi projekta i poslu koji se radi, ne moraju postojati ili nužno preklapati svi modeli svih struka, recimo u idejnoj fazi nećemo imati sve navedene modele svih struka, ali opet ovisi i o vrsti projekta o kojoj se radi. Za koordinaciju ćemo preklopiti najčešće sve modele, ali ne uvijek, opet, ovisi o situaciji.

Dakle, skraćeno BIM suradnja = više preklopljenih/vezanih/zavisnih modela za različite struke i svrhe.

Ovo je pitanje na koje je teško odgovoriti jer je odgovor jako individualan. Naredbe u Revit®-u se mogu naučiti kroz tečaj od 10-20h. To je tek zagrebana površina.

Možemo smatrati da imamo neko znanje Revit®-a, nakon uspješnog rada (od početka do kraja) na 1 do 3 projekta, naravno, ovisi o vrsti i veličini projekata.

Ako svakodnevno radite u Revit®-u, već nakon godinu dana možemo smatrati da ste iskusni Revit® korisnik.

Neke glavne grupe znanja Revit®-a bi bilo poznavanje područja:

• Osnovno modeliranje Revit® elemenata, crtanje detalja, izrada dokumentacije, tablica.
• Izrada osnovnih parametričkih familija, oznaka i jednostavnije parametrike.
• Naprednije modeliranje Revit® elemenata i manipulacije grafikom, korištenje Dynama, ugnježdavanje familija.
• Organizacija i upravljanje Revit® projektom.
• Napredno znanje izrade Revit® familija.

Ovo je jedno od najčešćih pitanja kolega arhitekata, a odgovor je jednostavan: Da.

Mogu se raditi detalji, čak i na bolji/pametniji način nego u Autocad-u ili nekim drugim alatima. Zašto? Zato jer za izradu detalja u Revit®-u možemo korisiti dva načina, “obično” 2D crtanje (Drafting View), te 2D docrtavanje i nadopunjavanje konteksta izvučenog iz 3D modela. Detalje je, naravno, najbolje raditi na ovaj drugi način gdje se dio modela izvuče kao kontekst, a ostatak se docrta ručno jer želimo izbjeći nepotrebni “overmodelling”. Kontekst će poslužiti također i za čitanje kota (visinskih ili dužinskih), materijala i njihovih svojstava i sl. Svaka promjena će biti reflektirana i u tom detalju, s tim da trebamo paziti da prilagodimo detalj novom stanju, osim u slučajevima kad su detalji relativno jednostavni pa možemo sve dijelove međusobno “zaključati” tako da im se promjene prate automatski.

Revit® ima sve alate potrebne za crtanje detalja, linije, šrafure, skrivanje elementa i područja, linije za termoizolaciju, ponavljajuće nizove 2D elementa, oznake itd.

Također, u Revit®-u je u detalje moguće dodavati bilo kakve 2D familije koje u sebi imaju određene podatke, čime ti detalji postaju inteligentni, konzistentni i napunjeni informacijama. Također, alat “Keynote” omogućuje dodavanje opisa iz baze opisa koju sami kreirate i mogu se koristiti na više projekata/prikaza/detalja istovremeno ili sukcesivno.

Ako smo zidove napravili kao “Compound Wall”, što znači da smo u tipu zida definirali više od jednog sloja, odgovor je: NE.

Nije moguće ugasiti slojeve zida u Revit®-u jer ti slojevi zapravo ne postoje. Da vam objasnim logiku kako Revit® stvara zidove kad ih se modelira:

Korisnik povlači liniju u tlocrtu koja predstavlja duljinu zida.

Iz drugih parametara, Revit® zna koliko je visok zid, gdje mu je dno, a gdje vrh.

Revit® kreira pravokutnih duljine tlocrtne crte i visine jednake ovim drugim parametrima.

Iz tog pravokutnika Revit® izvlači ekstruziju okomito na ravninu pravokutnika, debljine jednake ukupnoj debljini svih slojeva.

Ako dodajemo otvore, vrata, prozore ili koristimo “Edit Profile” alat na odabranom zidu, Revit® mijenja oblik navedenog pravokutnika, a time i bazu za navedenu ekstruziju.

To je Revit® zid. Obični 3d volumen koji nastaje kao ekstruzija.

Slojevi su samo trik koji Revit® koristi kad je zid presječen u 2D ili 3D prikazu (pogledu) i oni u stvarnosti ne postoje kao zasebni 3D entiteti. Zato ih nije moguće ugasiti.

Ono što je moguće napraviti jest koristiti opciju/alat Parts kojom natjerate Revit® da zid razbije u više 3d elemenata, koje sad možete paliti/gasiti/skrivati/otkrivati. Imajte samo na umu da alat Parts, tj. element razbijen u “partove” baš ne poštuje trenutni izgled (pozicije) slojeva, što znači da stvari neće biti spojene kako su bile spojene prije razbijanja u “part-ove”, na nekim mjestima će trebati ručno “povlačiti” krajeve, spajati itd. te uvijek paziti kod raznih promjena da se te promjene provjere kakav su učinak imate na “part-ove”.

Nisam neki fan naredbe “Parts”, smatram da je nepouzdana i ima (još uvijek) previše bug-ova i nepredvidivih ponašanja da bih je bez problema preporučio.

Ako govorimo o planu oplate, o tome u nekom od sljedećih odgovora na pitanje.

Revit® ili “full Revit®” i Revit® LT su isti alati što se tiče korištenja, sučelja, formata datoteka itd.

Međutim, među njima postoji značajna razlika u funkcionalnostima i to bi trebali znati prije nego se odlučite koji alat kupiti. Ono što uvijek savjetujem je, ako ste već na svi na “LT-u”, uzmite najmanje jedan “full Revit®” za ured.

Popis svih razlika između Revit® i Revit® LT-a možete vidjeti na ovoj poveznici, ja ću istaknuti samo nekoliko najbitnijih:

• Revit® LT je prvenstveno namijenjen arhitektima i tehničarima koji izrađuju familije, nema alate za druge struke
• Za Revit® LT ne možete instalirati nikakve Add-in-ove jer nema otvoreni API
• U Revit® LT-u ne možete raditi View Filters u Visibility/Graphic Overrides, ali ih može koristiti (ne vide se i ne mogu se mijenjati u LT-u) ako su izrađeni u full Revit®-u
• Revit® LT nema Worksharing, Clash Detection, Shared coordinates
• Model-in-place naredbu je moguće koristiti samo u kategoriji Walls
• Revit® LT je više od 5 puta jeftiniji od full Revit®-a

Da. Ovo je često pitanje početnika kojima su familije i njihova izrada velika enigma. Ovisni su o gotovim familijama koje nalaze u Autodesk® bazi familija koja se instalira zajedno s Revit®-om, ili o familijama koje pronađu na internetu.

Naravno da familije možete izmijeniti ili napraviti svoje familije “iz nule”. Izrada familija je zapravo vrlo jednostavna, jednostavnija nego izrada Autocad DWG blokova, i zahtjeva puno manje vremena za učenje. Ono što je komplicirano su naprednije parametričke familije koje često (gotovo uvijek) zahtjevaju ugnježdavanje, povezivanje parametara, formula i dr.

Vezano za tu temu, korisno je pročitati sljedeće članke:

Što je to Revit® familija?

Što su to Revit® kategorije?

Koje vrste Revit® familija postoje i njihova hijerarhijska struktura

Ako želite raditi familiju, počnite odavde: Kako krenuti u izradu Revit® familije

Ne. Revit® nema sustav layer-a (slojeva) kao neki drugi programi.

Umjesto toga, Revit® koristi sustav kategorija i podkategorija. Popis kategorija možete pronaći ovdje, i on je fiksan. Kategorije nije moguće mijenjati, brisati ili dodavati. Svaki Revit® element (familija) pripada nekoj kategoriji. Pri izradi familija je moguće promijeniti kategoriju, ali nije moguće sve pretvoriti u bilo što, npr. nije moguće familiju iz kategorije vrata (eng. Doors) prebaciti da bude u kategoriji sastavnice (eng. Titleblock) jer to nema smisla. Ali vrata (Doors) mogu postati kategorija prozor (Windows) ili stup (Structural Columns) mada i ovo zadnje nema smisla, ali može, jer su to sve kategorije 3d objekata.

Podkategorije je moguće dodavati, mijenjati i koristiti po volji, npr. ako imamo familiju prozora, ta familija je u kategoriji prozori (Windows), ali možemo bez problema reći da stakla pripadaju u neku našu podkategoriju kategorije Windows, npr. “Stakla” ili “Glass”, okvir prozora pripada u podkategoriju “Okvir” ili “Frame” itd.

Revit® je prikladan alat za izradu planova oplate, rekao bih čak da je jedan od boljih alata za taj posao. Zašto? Zato jer je moguće bez problema namjestiti prikaze da gledam ploču “odozdo”, izrađivati prevaljene presjeke, preklapati ih preko tlocrtnih prikaza, kotirati visinski i dužinski (ovi podaci se čitaju iz modela, nema “ručnog” računanja kota ili upisivanja).

Moguće je izraditi bilo koju vrstu familija otvora, niša, otvora u ploči, pločice za ugradnju i dr. te ih koristiti u projektu.

Moguće je vrlo detaljno, jednostavno i točno “detaljirati” tamo gdje je potrebno.

Ono što su loše strane izrade planova oplate u Revitu su:

• Nije moguće uhvatiti (eng. Snap) prevaljenog presjeka na njegovo precizno mjesto ako ga prije toga zarotiramo za 90°.
• Prikaz stepenica stubišta nije moguće dobiti kad ploču gledamo “odozdo”, ali za to postoji rješenje.
• Nije moguće ugasiti nenosive slojeve zidova u arhitekturi i dobiti “čisti” beton, već treba koristiti neku drugu metodu: modelirati slojeve zidova odvojeno, modelirati poseban građevinski model konstrukcije (ovo je ispravan način, ali zahtjeva promjenu hrvatskog “mindseta”), razbijati slojevite konstrukcije u “parts” ili nenosive slojeve prikazati sivo.

Bolji je onaj u kojem vi znate bolje raditi.

Meni je bolji Revit® (očito), ali vas potičem da isprobate oba i usput nađete nekog tko koristi Archicad pa neka vam odgovori što misli o:

• Izradi prilagođenih objekata za Archicad, GDL.
• Izradi i korištenju terena u Archicad-u.
• Veličini datoteke Archicad projekta.
• Baratanje staklenim stijenama.
• Skrivanju linija nadvoja kad on ne postoji, npr. otvor u zidu za prozor do ploče iznad.
• Podešavanju vidljivosti i izgleda (crta) elementa posebno za svaku vrstu prikaza (tlocrt, presjek, pogled, 3d).
• Kako radi Snap na većim modelima?
• Da li se iz jedne točke može napraviti promjena nekog tipa elementa, npr. prozora i vrata u cijelom modelu, ali da smo sigurni da smo promijenili sve elemente i da je točno.
• Što misle o auto-join feature kad je situacija malo kompliciranija i model nije baš precizno nacrtan?
• Kako radi alat Align?
• Kako se rade detalji u Archicad-u?

Naravno, Archicad ima i puno odličnih značajki, navest ću samo neke:

• Dobar za početnike jer ima dosta toga predviđeno za početak (Library), ali problemi nastaju kasnije kad vi želite nešto što nije predviđeno, pa to morate isprogramirati.
• Relativno brzo i glatko radi, bar na onome što sam ja isprobao.
• Možete ugasiti nenosive slojeve konstrukcije (Revit® (2024) ovo ne može).
• Možete koristiti BIMx, odličan za prezentiranje i pregled modela.

Revit® se koristi na cca. 46% BIM projekata, (Archicad na 15%) zato jer je fleksibilan, pokriva više struka, brzo se uči, logičan je i korisnici lako mogu dobiti ono što u njemu inače ne postoji: evo primjer iz iskustva, koristite Revit® LT koji u sebi nema mogućnost izrade instalacija grijanja, hlađenja, ventilacije, vodovoda, odvodnje, elektrotehnike. Nema problema! Moguće je izraditi familije (Revit® objekte) koji će zaobići sva ova ograničenja i raditi sve to bez problema. O tome, nadam se, malo više nekom budućom prilikom. Revit® je stvarni 3D alat, dakle, sve što promijenite u Revit® modelu je odmah vidljivo u svim drugim prikazima jer su svi nastali iz tog 3D-a. Ima otvoreni API, mogu se za njega programirati alati i funkcionalnosti koje inače nema. Ili poboljšavati postojeće. Ima Dynamo koji je potpuno besplatan s gomilom besplatnih skripti i ljudi voljnih pomoći. Kad smo kod ljudi, da, Revit® ima ogromni community, na svako pitanje je vrlo lako moguće dobiti odgovor jer je sigurno netko već imao sličan ili isti problem. Postoji gomila besplatnih resursa za učenje, vježbanje i izradu modela. Familije (parametričke korisničke Revit® objekte) je moguće lako raditi. Podešavanje prikaza je izuzetno fleksibilno i moćno. Uvijek sve možete izvesti u DWG format u layere kako mu zadate.

Ono što je u Revit®-u loše je što je relativno skup (ali uvijek postoji LT opcija). Skupo je raditi kolaboraciju (Worksharing) preko Autodesk®-ovog BIM 360 Design clouda. Kod velikih modela se zna usporiti (sporo “vrti”). Nije moguće spremiti u nižu verziju. Sistemske familije su dosta ograničene i zaključane, bilo bi bolje da ih nema itd. Ali i te negativne strane se mogu iskoristiti za zbijanje šala na račun Revit®-a.

U videu ispod možete pogledati dobru analizu i usporedbu oba softvera:

Ako imate pitanja za Revit®, možda nešto nisam spomenuo, uvijek nam ih možete poslati i dobiti odgovor ovdje, iskreno i bez uvijanja.